NeuroZnanstvenik #15: Dijeta nije rješenje za sve

NeuroZnanstvenik #15: Dijeta nije rješenje za sve

Ketogena dijeta ili LCHF program prehrane funkcionira tako da svođenjem unosa ugljikohidrata na minimum i posljedičnim stvaranjem ketona, tjera tijelo da kao primarni izvor energije troši slobodne masne kiseline. Drugim riječima, najveći broj kalorija unosi se iz namirnica bogatim bjelančevinama i mastima, dok se namirnice bogate ugljikohidratima izbjegavaju ili konzumiraju u maloj mjeri.

Ketogena prehrana ima dokazane povoljne učinke u smanjenju epileptičkih napadaja, prvenstveno u djece. Međutim, za sada ne postoje odgovarajući dokazi koji bi potvrdili blagodati LCHF prehrane kod drugih neuroloških bolesti. Također, ni u epilepsiji se ona ne smatra jedinom kao ni prvom opcijom liječenja. Primjenjuje se ili uz standardne lijekove ili se na ovaj način pokušava poboljšati stanje kod bolesnika kod kojih lijekovi nemaju učinka.

Također, valja misliti na najčešće probleme i komplikacije koji su povezani s ovom vrstom visokoproteinske dijete. To su između ostalog zatajenje bubrega (konzumiranjem bjelančevina dodatno se opterećuju oštećeni bubrezi), više razine kolesterola (zbog povećanog unosa crvenog mesa i masnijih mliječnih proizvoda), osteoporoza i bubrežni kamenci (zbog povećanog izlučivanja kalcija urinom kroz duže vrijeme).

Isto tako valja imati na umu da se stalno debljanje i mršavljenje, makar i samo na metaboličkoj razini (zbog povećanog unosa masti, a zatim njezinog trošenja), teško može smatrati prirodnim, fiziološkim procesom.

Ostaje i pitanje je li ketogena dijeta, u svrhu mršavljenja, optimalna za zadovoljavanje energetskih i nutritivnih potreba i poželjnija od primjerice, mediteranske prehrane koja se danas smatra ‘zlatnim standardom’ zdrave prehrane. Dalmatinci se tu neće previše misliti 😀

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5357645/

LCHF prehrana – malo ugljikohidrata i puno masti: ima li povoljne učinke na zdravlje?

FB_IMG_1493276621451FB_IMG_1493276626506